Piše: Mladen Rakčević, bivši reprezentativac Crne Gore

Kao što sam i rekao pred početak prvenstva, presudilo je 12-13 minuta 2. poluvremena, što je bilo za očekivati, jer je velesila kao što je Hrvatska znala da iskoristi svoje prednosti.

Prvo poluvrijeme smo odigrali savršeno, Lipovina, Čavor i Stevan Vujović su imali natprosječne šuteve, a Simić je odbranio tri zicera i dao krila našim igračima.

U drugom poluvremenu se nije desio pad, već je Hrvatska sa Duvnjakom naprijed iskoristila svoju klasu. Osim što ukrao dvije-tri lopte, Duvnjak je uvukao nesigurnost u naš napad, nije bilo dobro protoka lopte.

Lino Červar mi je bio trener u Metalurgu i ovo je bila njegova klasična zamka - prekidao je akcije na početku i sve bekove gurao u sredinu na visokog prednjeg igrača, koji je pravio nesigurnost u našem napadu.

Možda sam subjektivan, što volim ove momke i što sam bio dio tog tima, ali mislim da su ostavili vrhunski utisak, prije svega za sebe. Mislim da su sebi podigli samopouzdanje pred sjutrašnji meč sa Srbijom, koji je za nas finale.

Bitno je da uđemo u meč kao sa Hrvatskom, ali i da imamo kontinuitet dobre igre svih 60 minuta. Ne omalovažavam nikoga, Srbija ima isto dobrih individualaca, dobrih igrača, ali mislim da sam objektivan kada na osnovu onoga što sam vidio na prve dvije utakmice grupe A kažem da imamo veliku šansu da pobijedimo.

Imamo mnogo veću sigurnost, bolji sistem igre, homogenizovaniji smo, imamo bolju taktiku... U igri Srbiji sve kreće od Vujića, koji je sada u Dinamu iz Bukureštu, a bio je u Steaui kad sam ja igrao u Konstanci. Može da šutne, da proigra i, što bi Hrvati rekli, mora da bude malo veća pozornost na njega.

Lijevi bek Sretenović je odigrao super prvih 10-15 minuta protiv Bjelorusije, poslije je poklonio rivalu nekoliko lopti. Trebalo bi prekinuti i saradnju Vujića sa Marsenićem, a desni bek Zelenović non-stop napada u sredinu. Igra godinama u Bundesligi, ali mislim da je dosta jednosmjeran, jer ima tu povratnu fintu i ide ka sredini.

Da sam ja selektor, ne bih mijenjao odbranu od juče, ali bih je ovog puta produbio na desnog beka. Ubijeđen sam da će Simić sa širokih pozicija da odbrani sve, pogotovo što taj Sretenović zna i nerezonski da šutne. Dao je neke golove sa igračem viša, ali van regula i discipline.

Zoran će to analizirati i dobro pripremiti, siguran sam da je pripremio kompletan skauting. Sad je fokus na Srbiju, mislim da imamo velike i realne šanse da pobijedimo.

Iako svaka čast mora da pripadne malom Bakiću i Filipu Vujoviću, vidjelo se da Miloš Vujović puno fali. On je uvijek izmišljao golove, bio prvi u kontri, a i Božović je mnogo nedostajao. Ne kažem da su Stevan Vujović i Anđelić odigrali slabo, daleko od toga, ali je rotacija jako bitna, niko više ne može da igra 60 minuta.

Ali, da ne kukamo za mečom sa Hrvatskom, naše evropsko finale je sjutra protiv Srbije. Pretpostavljam da će Hrvatska dobiti Bjelorusiju, iako će namučiti, ali će presuditi njeno iskustvo sa velikih takmičenja i osvajanja medalja.

Ako tako bude, onda će odlučivati naš meč protiv bjelorusije. Ali, o tom-potom.